.
 Podaci o projektu 
1. Puni naziv projekta:
EDUKACIJA I INFORMIRANJE PUTEM WEB-a O PREVENCIJI I ODVIKAVANJU OD PUŠENJA
PREVENTION AND DISACCUSTOMING FROM SMOKING SUPPORTED OVER THE WEB

Projekt je odobren od Hrvatske akademske mreže CARNet.
Sadržaj stranice:
-Uvodnik
-Povijest pušenja

- Bolesti izazvane pušenjem
-Statistikčki podaci
-Psihologija pušenja
- Liječenje bolesti
-Posljedice na fetus i novorođenče, na spolno zdravlje i na sustavu za reprodukciju
Metode  prevencije i odvikavanja od pušenja
Metode odvikavanja od pušenja
Ustanove koje liječe posljedice pušenja
Ustanove koje se bave ovisnostima
Ustanove koje se bave prevencijom ovisnosti o duhanu


2. voditelji projekta:
 profesori i učenici Škole za medicinske sestre Vinogradska
ŠTEFA SUDAR magistar socijalne psihijatrije, profesor defektologije
Nosioci projekta:
  • Škole za medicinske sestre Vinogradska
  • Liga za borbu protiv raka
  • Centar za fonijatriju ORL klinike Šalata i Referentni centar za glas Republike Hrvatske
  • Klinika za plućne bolesti Jordanovac
3. Kratki opis projekta:

Cijeli projekt realiziraju učenici škole pod supervizijom i koordinacijom nastavnika škole. Projektomse želi osigurati dostupnost najnovijih znanstvenih informacija o prevenciji i odvikavanju od pušenja te štetnosti pušenja, izraditi paket instrumenata za učenike srednjih škola za samoedukaciju i edukaciju edukatora. 
Pored sitea u realizaciji su i tečajevi edukacije edukatora (učenika) koji se uključuju u svojim sredinama kao edukatori. 

Pilot projekom ispitatujemo korisnost telekonferencijske - on line i kontakt potrebe. 
Projekt bi trebao prerasti u trajnu aktivnost škole, kao Referalni centar školskog preventivnog programa ovog tipa.

METODE ODVIKAVANJA
Ispišite ove stranice u prilogu. Molimo Vas da ih proučite i neka Vam posluže kao podložak za razmišljanje i potporu.
Nadopunite ih vlastitim iskustvima te ih pošaljite nama, a mi ćemo ih objaviti kako bi  se i drugi mogli koristiti Vašim savjetom i iskustvom!


Svjetski dan glasa
Testirajte svoj glas!
Povodom obilježavanja Svjetskog dana glasa upozoravamo i
Vas na čuvanje svoga glasa.

Zubi, usna šupljina i glasnice prvi su ciljni organi koje "pogodi" duhanski dim. Osim što zubi postaju žuti, jezik je obložen smeđkastim naslagama, miris dima osjeti se iz zadaha i glasnice stradaju. Prema dostupnim
podacima mnogobrojnih svjetskih, pa i domaćih istraživanja rizik od malignih oboljenja larinksa u Hrvatskoj je na trećem mjestu u svijetu!

Uzrok ovako visoko rangiranom mjestu je upravo pušenje. No, nije maligno oboljenje jedino koje nas može zadesiti.
Promjene u boji glasa, otežano disanje zbog promjena u volumenu glasnica, napori prilikom govorenja, laringealna bol pa čak i bezglasje (afonija) često su uzrokovani pušenjem.


4. Opis projekta

Mnogi promotivni sadržaji u prevenciji pušenja, na koje se u posljednje vrijeme usmjeravaju znatna društvena I šredstva kratkoročno zažive, objave se i nestanu u slojevima novih vijesti.

Informacijska tehnologija svojim on-line servisima omogućuje povezivanje objavljenih i prošlih, aktualnih i I planiranih akcija s jednog mjesta, a dostup s brojnih.

Škola za medicinske sestre Vnogradska u Zagrebu u sklopu razvoja svoje nastave pokrenula je pilot-projekt "Edukacija i informiranje putem web-a o prevenciji i odvikavanju od pušenja (sa stanovišta medicinskih sestara i zdrav.~tvene njege)" u suradnji sa CARNet-om koji daje podršku toj aktivnosti koja obuhvaća ne samo interese školstva iz čije sredine inicijativa dolazi nego i pruža podršku povezivanja aktivnosti školstva i znanosti u toj preventivnoj problematici bez čega je uspješnost pozitivnih društvenih nastojanja u tom smjeru znatno umanjena.

Škola, aktivnošću učenika, nastavnika i drugih suradnika, prikuplja značajne primjere pogodne za prikaz putem web-a s brojnih odjela i zdravstvenih radilišta Hrvatske kojima se u praksi kreću naše sestre, a koji imaju saznanja o štetnosti djelovanja pušenja. 

Koristi se saznanjima i primjerima iz njihovih vlastitih iskustava te referencama na primjere objavljene u štampi i dostupne u domaćim medijima. Škola sa svoje strane priprema interpretaciju tih sadržaja koji je primjeren uzrastu kojeg obrazuje, a otvorila je i i održava mjesto za drugačije interpretacije te pojašnjavanje simptoma koji se primjećuju u različitoj životnoj dobi za sve aspekte i oblike pristupa pogodne webu. 

Surađujući s drugim školama i fakultetima, Hrvatskom ligom za borbu protiv raka, Hrvatskim liječničkim zborom, ORL klinikama škola razvija prototip mreže podržane web-om, a namijenjenu ukazivanju na progresiju i utjecaje te ovisnosti na zdravlje pojedinca i stanovništva u Republici Hrvatskoj, i integraciji najrazličitijih društvenih činitelja usmjerenih tim aktivnostima.

Prikuplja poglede iz najrazličitijih aspekata, multidisciplinamo, od najrazličitijih struka, a pogode za prikaz putem web-a: od liječnika - iz njihovih aspekata, od arhitekata - o svojstvima i održavanju prostora u kojemu se, puši ili se pušilo, biologa, psihologa, pravnika, ekologa, ekonomista, socijalnih radnika i mnogih drugih.

Kao rezultat u izradi je:

a) prototip sitea koji bi pomagao u sklopu edukacije medicinskih sestara u specifičnostima njihove struke, u osvještavanju učenika i svih ostalih o štetnosti pušenja, koji bi on-line pružao reference na druge izvore i pružao podršku sestrama u njihovu educiranju okoline pri zbrinjavaju bolesnika u postupku odvikavanja od pušenja, u postoperacijskom postupku (rehabilitacija glasa i sl.), radiološkim tretmanima i sl.
S jedne strane site bi predstavljao i kontaktnu točku namijenjenu učenicima od strane učenika - a za što smatramo da je među drugim srednjim školama upravo najpogodnije naše odgojno-obrazovno. usmjerenje posvećeno zdravstvenoj njezi, dok bi s druge strane naš site bio poziv akademskoj zajednici za objavljivanjem što kompetentnijih referenci namijenjenih prevenciji ili liječenju od pušenja i za koji bi naša škola pružila on-line podršku u razvoju prototipa sitea, ispitivala i usavršavala njegovo fukcioniranje i sl.

b) priručnik u strojnom (pdf) te papirnom obliku, namijenjen razumijevanju i korištenju sitea i takve grade. 

c) Priređujemo edukacijske kurseve posvećene prevenciji i liječenju od pušenja podržani nastavnim i drugim materijalima, toga sitea

d) Ispitujemo i druge mogućnosti putem web-a kao i IP on-line kontakta u pružanju podrške tim i drugim aspektima zdravstvene njege

Smještaj škole u sklopu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" pruža joj dodatnu pristupačnost najrazličitijim odjelima, koji ih opet povezuju s drugima u gradu i cijeloj zemlji, a blizina CARNetova priključka (u blizini Multimedijskog centra KB "Sestre milosrdnice") omogućilo je postavljanje 24-satnog on-line sitea bez novoga troška za priključak, te podršku školskoj mreži s izlazom na CARNet putem koje se održava site i pronalaze najnoviji sadržaji dostupni putem Intemeta.
.
Općenito o pušenju i neki statistički pokazatelji
Uvodnik

Svakodnevnim opažanjem možemo primijetiti da "pušači konzumiraju alkohol, a oni koji konzumiraju alkohol učestalije su i pušači". Rezultati istraživanja idu u prilog zaključcima svakodnevnog opažanja - naime, 80 - 95% alkoholičara puši cigarete, što pokazuje da su najteži potrošači alkohola istovremeno i najveći potrošači cigareta.

Većina odraslih koji puše ili konzumiraju alkohol, izjavljuju da su prvu cigaretu ili alkoholno piće probali u pubertetu u ranoj adolescenciji. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da su razlozi za početak pušenja utjecaj vršnjaka, želja za potvrđivanjem i prihvaćanjem od strane vršnjaka. Na pušenje mladih utječe prihvaćenost pušenja u društvu te važnu ulogu imaju roditelji koji su još uvijek Ťmodeli za poistovjećivanje i učenjeť. Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u (Walen, 2001) ukazuju da su mladići koji pokazuju agresivnije ponašanje i djevojke koje pokazuju čak i blage depresivne tendencije, rizičniji za početak pušenja: Whalen ukazuju na način na koji adolescenti opažaju vršnjake pušače te osobine koje pripisuju pušačima - adolescenti koji puše su važni ("cool") i socijalno poželjni, a djevojke koje puše su poželjnije kao prijateljice. Djevojke sa depresivnim tendencijama su posebno osjetljive na ponašanje te vjerojatno kroz pušenje pokušavaju popraviti socijalni ugled. Kod mladića imidž pušača se više bazira na riziku, kršenju pravila i pobuni nego na socijalnoj afirmaciji. Stoga autori smatraju da tretiranjem emocionalnih problema i problema u ponašanju možemo ne samo poboljšati psihološku prilagodbu nego raditi i na prevenciji inicijacije pušenjem te promovirati zdravlje. Rezultati istraživanja koje je proveo Simons-Morton (2001) ukazuje na činjenicu koliko su uloga roditelja i pritisak vršnjaka važni za početak pušenja mladih. Djevojke i mladići čiji prijatelji puše pokazali su sve veću sklonost da i sami počnu pušiti, pri čemu su se djevojke pokazale manje otporne na pritisak vršnjaka nego mladići. Nadalje, adolescenti koji su percipirali da ih roditelji vole, poštuju, ozbiljno shvaćaju, slušaju te im daju razloge za pravila i odluke koje se odnose na njih (a sve su to karakteristike demokratskog stila odgoja) rjeđe su pušili i konzumirali alkohol. Ovakvi rezultati sugeriraju da bi jedan od mehanizama prevencije pušenja mladih trebao biti usmjeren na razvijanje socijalnih vještina, čime bismo mogli utjecati na smanjenje negativnog utjecaja vršnjaka. Čini se da je razvijanje socijalnih vještina čak bitnije za djevojke.
U SAD-u je provedeno istraživanje na 5000 učenika osnovnih i srednjih škola (dob sudionika od 9-15 godina), a ispitivao se utjecaj pušenja u filmovima na adolescente. Rezultati pokazuju da je oko 32% učenika koji su gledali filmove u kojima glavni likovi puše i samo zapalilo cigaretu, a u skupini onih koji su gledali malo takvih filmova samo 5% učenika je probalo cigaretu (Koretz & Gene, 2001.) Dobiveni rezultati sugeriraju vrlo jak utjecaj medija i filmova te da ono što vide na filmovima mladi često povezuju sa onim što rade u svakodnevnom životu. Neki američki podaci ukazuju na porast pušenja medu mladima na 35%, te je trend porasta mladih pušača medu odlikašima i djecom čije su majke visoko obrazovane (Koretz & Gene, 2001 ).

Povijest pušenja
Prvi podaci o pušenju su zapisani u dnevniku Kristofora Kolumba 6. studenoga 1492. godine gdje se opisuje kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća te ga potom izdišu. Prvi pušači u Europi su Kolumbovi mornari. Jedan od njih je osuđen od inkvizicije za Ťsuradnjuť s vragom jer mu dim izlazi na nos i usta. Španjolci su prvi Europljani koji 1595. uzgajaju duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Europu pod imenom Ťtobaccoť. U razdoblju od 1600. - 1700. godine, pušenje je definitivno zahvatilo Europu. Tada je uporaba duhana izazvala niz polemika pa je tako 1619. bio potpuno zabranjen u Engleskoj, a papa Urban VIII. je kažnjavao pušače izopćenjem iz crkve. Sve do sredine XIX. stoljeća pušenje na javnim mjestima je bilo nepristojno ponašanje. U XX. stoljeću postaje javno-zdravstveni i socijalni problem, tim više što su ga prihvatile i žene.
Suzbijanje pušenja nije borba nepušača protiv pušača nego pokretanje jedne široke akcije cjelokupnog društva kako bi se prestali ignorirati postupci kojima se stimulira pušenje. Osobita pozornost je na mladoj populaciji. Pušenje ugrožava zdravlje ne samo pušača nego i nepušača zbog pasivnog pušenja.
Borba se vodi protiv pušenja, a ne protiv pušača.

Statistički podaci
Prema MKB (međunarodna klasifikacija bolesti), pušenje je svrstano u bolesti pod šifrom F 17.2 kao "sindrom ovisnosti o duhanu" SZO (WHO) procjenjuje da u svijetu trenutno redovito puši milijardu i sto milijuna ljudi. U tzv. razvijenijim zemljama trend pušenja je u padu i smatra se da je pušača oko 300 milijuna, ali zato ih je u zemljama u razvoju tri puta više.
Iako u Hrvatskoj postoje brojni zakoni o zabrani pušenja na javnim mjestima, pušenje je još uvijek društveno prihvatljivo ponašanje. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, oko milijardu i 100 milijuna ljudi su redoviti pušači, a u Hrvatskoj svaki treći čovjek je pušač. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj 1999. godine pokazuju da 38% petnaestogodišnjih dječaka i 31% djevojaka iste dobi redovito puši. U istom istraživanju 96% petnaestogodišnjaka je izjavilo da su im cigarete dostupne, što je zabrinjavajući rezultat s obzirom da je Zakonom zabranjena prodaje duhana osobama mlađima od 18 godina (prema brošuri Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb). 


Bolesti izazvane pušenjem

Pušenje i maligne bolesti

Dominantni rizični činitelj za nastanak raka pluća, bronha, grkljana (larinksa) te glasnica je pušenje. Upravo ta visoka razina bolesti dovodi do široke akcije prevencije pušenja. Tri su moguća načina prevencije:

  • Primarna prevencija ima za cilj potpuno ukloniti ili značajno smanjiti izloženost poznatim kancerogenima
  • Sekundarna prevencija je rano otkrivanje raka i liječenje
  • Kemoprevencija ima za cilj uvesti u prehranu one prirodne materije koji djeluju antikancerogeno same po sebi.
Rak pluća

80-90% oboljelih od raka pluća i bronha su pušači. Duhan je danas najrasprostranjeniji kancerogen. Neviđeni porast broja pušača ima za posljedicu 3 milijuna umrlih ljudi od raka pluća godišnje u svijetu. Pušenje kao pandemija je zahvatilo planet tako da svakih 10 sekundi umire jedan njegov stanovnik, a ako se trend pušenja nastavi ovim tempom u narednim godinama, svake 3 sekunde umirat će jedan čovjek. Rizik od pušenja je iznimno visok u svim životnim dobima, a povezan je s tridesetak bolesti.  Podcjenjuje se zato što se negativne posljedice pušenja ne očituju odmah kao kod drugih formi ovisnosti.  Prema MKB (međunarodna klasifikacija bolesti) pušenje je svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao "sindrom ovisnosti o duhanu".  SZO (WHO) procjenjuje da u
svijetu trenutno redovito puši milijardu i sto milijuna ljudi. U tzv. razvijenim zemljama trend pušenja je u padu i smatra se da je pušača oko 300 milijuna, ali zato ih u zemljama u razvoju tri puta više.

Znaci raka pluća razvijaju postupno s nejasnim simptomima kao što su: otežano disanje, zamaranje, bljedilo, suhi kašalj koji, postupno, prelazi u iskašljavanje krvi,  a nakon toga je opća slabost izljev u prsištu koji dodatno otežava disanje i pojačava kašalj. Svaki uporni kašalj koji spontano ne prolazi za 4-6 tjedana zahtjeva detaljne pretrage, a osobito bronhoskopiju, te citološku analizu.

Kl. dijagnoza raka pluća se postavlja na osnovi:

- RTG snimanje pluća
- Bronhoskopija
- CT – kompjuterizirana tomografija
- MR – magnetna rezonanca
- Citologija sputuma

Bronnchitis i bronhalna asthma su dosta česte bolesti respiratornog (dišnog) sustava, a osobito kod pušaća. Kod njih se razvija bronchitis zbog dugotrajnog i nadražajnog djelovanja duhanskog dima na sluznicu bronha. Jutarnji kašalj i iskašljavanje su tipični za ovo stanje. S vremenom se stanje pogoršava te dolazi do otežanog izdisaja, nakon gotovo normalnog udisaja, pa to ukazuje na nastanak bronhalne asthme.

Bolesti jednjaka i želuca su nezaobilazni dio patologije pušaća. Obično pušaći  uz duhan konzumiraju veće količine crne kave što doprinosi pojačanoj kiselosti želuca i pojavi «žgaravice», a to vraćanje kiseline u jednjak može izazvati ozbiljna oštećenja sluznice kao što je upale, krvarenje i maligni proces. Rak (karcinom) želuca direktno povezujemo s pušenjem.

Pušenje samo jedne cigarete smanjuje dužinu života za 10,7 minuta, dakle više vremena nego je potrebno koako bi se popušila cigareta!

Cijena koju plaća pušać za kutiju cigareta je 3,5 sati života manje.

Spoznalo se da pušači:

  • Češće obolijevaju
  • Imaju smanjenu otpornost
  • Češće boluju od kroničnih bolesti
  • Češće izostaju s posla
  • Ranije postaju invalidi
  • Ranije umiru
  • Djeca pušača češće obolijevaju od respiratornih bolesti

PSIHOLOGIJA PUŠENJA

Do sada nema kontra teorije za tumačenje pušenja. Smatra se da je pušenje naučena navika pušaća i njegove okoline. Osobni karakter pojedinca također ima utjecaja.

Faktor osobne komponente :
  • Ograničeno samopouzdanje
  • Pomanjkanje osobnosti
  • Nesnalažljivost
Teža komunikacija s okolinom ili introvertiranost od sramežljivosti do povučenosti.
U razvoju mladih nastupaju faze pune odbijanja konflikata i sukoba, te faze osobnog osjećaja  manje vrijednosti što nastoje nadoknaditi izletom prema»simbolu»odraslosti i lažnom osjećaju sigurnosti.
Okolina stvara socijalne uvjete, uglavno negativne i time je odgovorna za vrstu i formu krize koju mladi čovijek u svom razvoju doživljava te izabire negativnu identifikaciju.
Utjecaj najbliže okoline , obitelji ili najbliži prijatelji ako su pušaći imaju presudnu ulogu.
Pritisak okoline»nisi cool» , kao i osjećaj osamljenosti udružuju se u jedno.
Pušenje počinje kupnjom kutije cigareta i palenjem .Prvi kontakt je odvratna okusa,čak izaziva mučninu i povraćanje ali je potreba za uspostavljanje boljeg kontakta sa okolinom
jača, a cigareta ili upaljač u ruci je dakako lažni osjećaj sigurnosti.Uspostavlja se kontakt, nudeći cigaretu ili pružajući vatru.

Kako djeluje duhanski dim

Udisanjem duhanskog dima, direktno u pluća se unose materije koje su snažne mutageni i kancerogeni, tako da one ulazeći u stanice izazivaju promjene slične kao da udišemo radioizotope.

U duhanskom dimu se nalazi više od 4 tisuće različitih kemikalija koje djeluju:
  • podražajno
  • toksično
  • kancerogeno
  • psihoaktivno
Stadiji pušenja:
  • stadij pripreme
  • stadij eksperimentiranja
  • stadij navikavanja
  • stadij ovisnosti
Ovisnost se prepoznaje po sljedećim znacima:
  • glad za cigaretama
  • razdražljivost i umor
  • glavobolja i vrtoglavica


Direktne posljedice pušenja: - iritacije sluznice dišnog sustava
- kašalj i glavobolje
- smetnje psihosomatike
- smanjenje pažnje i koncentracije
- bol u prsištu i koronarne bolesti
- promuklost i promjena boje glasa - naročito kod žena - glas postaje izrazito mukao i dubok - muški!
Anesteziranje pušaća Pušaći koji moraju iz nekog razloga biti anestezirani (operacija ili dijagnostički postupak) su visoko rizični pacijenti. Sluznica njihovog dišnog sustava je nadražena, nerijetko je u pitanju i kronični bronhitis što otežava uvod u anesteziju, a za njeno održavanje su potrebne veće koncentracije anestetika, te sukladno tome buđenje može biti vrlo složeno i po život opasno.

Štetno djelovanje na fetus

Pretpostavlja se da NIKOTIN djeluje  na metabolizam fetusa. Izmjena kisika i dušika nije pravilna, a nedovoljan postotak  kisika dovodi do nepravilnog ili sporijeg razvoja fetusa, nepravilne opskrbljenosti placente kisikom što dalje uzrokuje odljepljivanje ili Ablaciju placente, tj . često dolazi do spontanog pobačaja.
Tjelesna težina djeteta je bitno manja od novorođenčeta majki koje nisu pušile.

OTAC PUŠAĆ
Ako majka ne puši, ali puši otac također postoje faktori rizika za nastanak anomalija ili čak smrtnosti .
Istraživanja su o pokazala kako postoji rizik za dijete ako otac puši više od 10 cig na dan .Dolazi do anomalija i perinatalne smrtnosti- Herum natus. U tu smrtnost  ubrajaju se i mrtvorođenčad u prvim tjednima života.

Pasivno pušenje majke obzirom na supruga pušaća, povečava faktor rizika za štetno djelovanje na razvoj fetusa.

Sperma pušača
Smanjuje se broj mobilne  sperme .Pregledi pokazuju da je bitno  smanjen broj mobilnih spermija kod pušača.
SAVJET:
AKO PUŠITE - PREKINITE ODMAH!
AKO  NE PUŠITE  - NEMOJTE POČINJATI!
Metode odvikavanja:

Postoji više načina odvikavanja tj. prestanka pušenja.

Statistike pokazuju da 80 % pušaća prestaje pušiti zato što to želi zbog nekog razloga, vrlo često zbog već nastale bolesti.
Volja i vlastita spoznaja o štetnosti pušenja su najbolje metode i svakako vrlo učinkovite.

 
Moramo reći da je za pušaće od rane mladosti najveća prepreka prestanku pušenja tjelesna ovisnost.
Nikotin kao psiho-aktivna supstanca potiče živčani sustav, ulazi u njegov metabolizam, te prestankom udisanja duhanskog dima dolazi do prave ovisničke krize.
Uz pomoć stručnjaka i uz dobru volju i strastveni pušaći prestaju to biti!

Pušaći koji pokušavaju prestati pušiti moraju mjenjati navike pa i društvo, ako je potrebno.
Dakle, uz dobru volju trebaju podršku okoline i društvo nepušaća.
Vrlo dobre rezultate daje skupna psihoterapija u sklopu jednotjednog programa odvikavanja.
U Hrvatskoj su ovi programi počeli davne 1972. godine, u Zagrebačkoj školi nepušenja.
Taj program je dobio visoke ocjene, te pušaći koji prođu program ne samo da prestaju pušiti nego stvaraju nove zdrave navike te im je život sadržajniji i ljepši.

Pušaći često imaju predodžbu da je kasno prestati s pušenjem jer je šteta učinjena, no međutim to je pogrešan stav.
Korisno je prestati pušiti i nakon dugogodišnjeg pušačkog staža. Već nakon nekoliko dana nepušenja disanje je lakše, krv se obogaćuje kisikom. Nakon nekoliko tjedana opća fizička kondicija se popravlja, ublažavaju se znaci bronhitisa, te se smanjuje iskašljavanje, pluća se čiste.
Ako pušać izdrži godinu ili dvije smanjuje se opasnost od infarkta i krvožilnih bolesti!
Nakon deset godina nepušenja organizam se postepeno oporavi.
Zato je bitno ustrajati!
Literatura:
M. Šamija i suradnici «Rak pluća»
NAKLADNI ZAVOD GLOBUS
Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Zagreb 1998.

Linkovi:
www.anti-smoking.org
www.stopsmokingcenter.net
www.yourchildshealth.com